Sustav javne odvodnje

Aglomeracija Bjelovar pokriva područje s 35.216 stanovnika, a 21.861 stanovnika grada Bjelovara i naselja Trojstveni Markovac i Ždralovi priključeno je na sustav javne odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda što je 62% ukupnog broja stanovnika  dok 38% stanovnika koristi septičke jame.

Sustav javne odvodnje grada Bjelovara je mješovitog tipa. Postojeći sustav sačinjava 108 km izgrađenih cjevovoda odvodnje profila DN 250 do DN 1400 mm, 7 precrpnih stanica i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Na cjevovodima se nalazi i više kišnih preljeva / odušnih kanala preko kojih se u slučaju velikih kiša uz veliko razrjeđenje cjevovodi rasterećuju u vodotoke Bjelovarsku i Plavnicu. Sustav čine tri glavna kolektora mješovite odvodnje: A, B i D, te kolektor K1 (razdjelnog sustava) koji sakuplja sanitarno fekalne vode istočnog područja grada Bjelovara te ih pomoću precrpnih stanica dovodi do kolektora B.

Kolektor A prikuplja otpadne vode jugozapadnog dijela urbanog područja s lijeve strane vodotoka Plavnica  i spaja se spojnim kolektorom A – B na kolektor B. Kolektor A i spojni kolektor A-B izgrađeni su od azbest – cementnih cijevi.

Kolektoru B gravitira cca 65% urbanizirane gradske površine i to uglavnom njezin istočni dio. Ovaj kolektor izgrađen je u cijelosti od suvremenih materijala (cijevi i okna od centrifugiranog poliestera) kao zatvoreni kanal. Kolektor odvodi otpadne vode na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) grada Bjelovara.

Kolektor D, kojem gravitira područje zapadno od vodotoka Plavnice, izgrađen je u cijelosti i spojen na glavnu crpnu stanicu s tlačnim cjevovodom duljine 420 m, te kolektorom D1 spojen na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) . Kolektor „D“  predstavlja 1. etapu izgradnje podsustava „Zapad“, za odvodnju otpadnih voda sa zapadnog područja Grada Bjelovara. Sve je pušteno u pogon sredinom 2009.g.

Osim ovih kolektorskih kanala 1.reda u sustavu javne odvodnje imamo i nekoliko kolektorskih kanala 2.reda. To su kanali koji su u funkciji odvodnje jednog šireg gradskog područja, a utiču u jedan od glavnih kolektora. Na istočnoj strani gradskog područja to su kanali B-1, B-2, B-3, B-4, B-5 i B-6. Na mjestima priključivanja ovih kanala na kolektor “B” predviđeni su kišni preljevi i odušni kanali kojima se kolektor “B” rasterećuje od atmosferskih voda odvodeći ih direktno u recipijent  vodotok Bjelovarsku.

Na zapadnoj strani gradskog područja istočno od vodotoka Plavnica takav je kolektor 2.reda kanal A-1. Ovaj kanal se na svom nizvodnom dijelu uljeva se u kolektor „D“, uz prethodno rasterećenje oborinskih voda putem kišnog preljeva i odušnog kanala u vodotok Plavnicu.  

Osim ovih kolektorskih kanala, koji čine okosnicu sustava javne odvodnje, tu su još i zatvoreni kanali manjeg profila, locirani uzduž gradskih ulica, formirajući tako gradsku kanalizacijsku mrežu. Ukupna duljina svih kanala gradskog kanalizacijskog sustava iznosi cca.108 km, od čega na kolektorske kanale otpada cca. 30 km . Sve otpadne vode koje se sakupe sustavom javne odvodnje dovode se na centralni mehaničko-biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Bjelovara smješten u Velikom Korenovu,  te se nakon pročišćavanja ispuštaju u vodotok Bjelovarsku, koja je glavni recipijent za prihvat pročišćenih otpadnih voda.

U poduzetničkoj zoni „Lepirac“, sjeverno od grada Bjelovara izgrađen je manji zasebni sustav odvodnje u svrhu sakupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda nastalih u toj zoni. Sustav je razdjelnog tipa gdje se oborinska voda odvodi direktno u vodotok Plavnicu, a sanitarno fekalne vode se dovode do paket uređaja za pročišćavanje - tip Biorotor i pročišćene ispuštaju također u vodotok Plavnicu.

Topografske prilike na području aglomeracije Bjelovar su takve da omogućuju gravitacijsku odvodnju samo središnjeg (naročito urbanog) dijela grada Bjelovara, dok je istočni i zapadni dio grada precrpnim stanicama i tlačnim cjevovodima povezan na glavne kolektore i centralni uređaj za pročišćavanje grada Bjelovara. Prigradska naselja južno od grada (i nizvodno od UPOV-a)  te sjeverno od grada također bi se precrpnim stanicama i tlačnim cjevovodima trebala povezati s postojećim sustavom odvodnje i pročišćavanja, a ukoliko se pokaže isplativije, formirati će se manji zasebni sustavi odvodnje  s malim  paket ili čak individualnim uređajima za pročišćavanje.