Gradnja centralnog vodovoda grada Bjelovara započeta je 1962. god. bušenjem tri bunara B1, B2 i B3 (kapaciteta 60 l/s) u mjestu Delovi kraj Novigrada Podravskog (Koprivničko – križevačka županija). U razdoblju od 1963. do 1969. god. izgrađen je cjevovod Delovi – Bjelovar, rezervoari, dijelovi postrojenja za preradu sirove vode u Javorovcu, gradska vodovodna mreža u središtu grada i cjevovodi do svih većih potrošača.

Filtar stanica u Javorovcu završena je i puštena u pogon 1975. god. Nastavak izgradnje uslijedio je 1980. god. kada je izgrađen bazen sa vodom za pranje filtarskih polja i taložnik za taloženje otpadnih voda koje nastaju ispuštanjem otpadnih voda iz objekata aeracije i filtrirnice.  

Od 1980. do 1994. god. slijedi proširenje gradske mreže, izgrađene su nove upravne zgrade u Delovima te bunari B4 i B5 (kapacitet 2 x 90 l/s). Puštanjem u rad novih bunara do tada korišteni bunari B1, B2 i B3 čija se izdašnost eksploatacijom smanjila, izlaze iz upotrebe.

Prvi dio sustava daljinskog nadzora izgrađen je i pušten u pogon 1995. god. čime je omogućena kontrola protoka i tlakova te daljinsko upravljanje pojedinim dijelovima sustava.  Prva faza rekonstrukcije obavljena je 2004./2005. god. usporedo sa zamjenom hidrauličke opreme na crpilištu i u sustavu prerade vode u Javorovcu. Drugom fazom rekonstrukcije koja je uslijedila 2009./2010. god. odrađeni su zahvati i ugrađena je oprema na pojedinim objektima vodoopskrbnog sustava koja je omogućila nadzor i daljinsko upravljanje sustavom, korištenjem suvremene sklopovske opreme i programske tehnologije.

Od 1996. do 1997. god. izvršena je sanacija tlačnog cjevovoda sirove vode kojom se transportira nepročišćena voda iz Delova do uređaja za deferizaciju u Javorovcu.

U svrhu osiguranja dovoljnih količina vode, 2003. god. izgrađen je bunar B6 kapaciteta 90 l/s a 2020. god. pušten je u rad bunar B5a kapaciteta 90 l/s čime vodocrpilište Delovi u potpunosti zadovoljava potrebe za vodom grada Bjelovara i okolnih naselja. U zadnjih dvadeset godina kontinuirano se radi na obnovi i održavanju objekata prerade vode te izgradnji i rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u gradu Bjelovaru i okolnim naseljima.

Zona opskrbe Bjelovar A napaja se iz vodocrpilišta Delovi koje je smješteno oko 0.5 km južno od naselja Delovi. Crpilište čine tri aktivna bunara.  Zbog visokog udjela željeza u „sirovoj vodi“ u Delovima, ista se prije upućivanja u distribuciju, 8 km dugim tlačnim cjevovodom odvodi u postrojenje za preradu vode u Javorovcu.

Vodocrpilište u Delovima		Pogon za preradu vode u Javorovcu

Postrojenje za preradu vode smješteno je na obronku Bilogore čime je iskorišten prirodni nagib terena za smještaj pojedinih objekata. Tu se voda obrađuje postupcima aeracije, filtracije i dezinfekcije klorom. Voda se u postrojenju za aeraciju putem sapnica raspršuje i miješa sa zrakom što omogućuje oksidaciju željeza i njegovo taloženje te nakon toga odlazi na filtraciju. Postrojenje za filtriranje sastoji se od više filtarskih polja. Filtarsko tijelo čini kvarcni pijesak, veličine zrna 0 – 2 i 2 – 4 mm. Nakon filtracije, vode se transportira u crpni bazen. Crpna stanica opremljena s horizontalnim, višestupanjskim crpkama te uređajem za dezinfekciju plinovitim klorom. Doziranje plinovitog klora se izvodi tako da njegova količina u vodi ne prelazi dozvoljenu koncentraciju od  0.5 mg/l.  Voda se crpkama tlači u vodospremu Rudnik volumena 2 100 m3 te slobodnim padom otječe prema vodospremi Kupinovac volumena 4 000 m3. Između spomenutih vodosprema smještena je prekidna komora Trnovka koja služi kao rasteretni objekt u sustavu. Vodoopskrbna mreža ZO Bjelovar A obuhvaća profile od Φ80 mm do Φ400 mm te je duga preko 570 km (uključujući magistralni i distributivni cjevovod).

Za vodoopskrbu zone opskrbe Daruvar koristi se površinska voda koja se zahvaća na ušću rijeke Sloboštine i rijeke Pakre, gdje voda prolazi kroz rešetku, a pijesak zaostaje u pjeskolovima, te se dalje odvodi gravitacijski transportnim cjevovodom (u dužini približno 9 km) do uređaja za kondicioniranje pitke vode „UKPV Filteri“ u Donjim Borkima. Priprema pitke vode sastoji se od sljedećih tehnoloških procesa: koagulacija, taloženje, filtracija i dezinfekcija klorom. Sirova voda ulazi u koagulacijski reaktor u kojem se vrši koagulacija te nakon procesa taloženja u dvjema taložnicama (2 x 216 m³), dekantirana, djelomično prerađena voda ide na postupak filtracije preko gravitacijskih pješčanih filtera. Nakon završnog postupka bistrenja vode – filtracije preko kvarcnog pijeska, dezinfekcija sirove vode vrši se automatskim sustavom za doziranje plinskog klora. Vodosprema Sirač (izgrađena 1997.g.) je kapaciteta 400 m³, vodosprema Vinogradi (izgrađena 1968.g.) je kapaciteta 2x100 m³ i preko nje se pune vodosprema Daruvar i vodosprema Vranjevina, a vodosprema Daruvar (izgrađena 1968.g.) je kapaciteta 2x 1000 m³. Danas se putem javnog vodoopskrbnog sustava Daruvar vodom za ljudsku potrošnju opskrbljuje oko 10.750 potrošača. Pretpostavljena duljina vodoopskrbne mreže iznosi oko 265 km (ovaj podatak odnosi se na cjevovode evidentirane u 2023. godini), a priključenost na javnu vodoopskrbnu mrežu iznosi 90 %. 

Za vodoopskrbu zone opskrbe Bastaji koristi se podzemna voda koja je kaptirana u naselju Škodinovac (Vrani Kamen, kaptaža Škodinovac), u kojoj postoji plitki vodozahvatni bazen, kapaciteta 7 l/s. Nakon kaptaže, sirova voda odlazi u vodospremu Škodinovac (izgrađena 1985.g.), zapremnine 200 m³, gdje se vrši dezinfekcija vode otopinom natrijeva hipoklorita. Voda nakon dezinfekcije odlazi vodoopskrbnom mrežom do potrošača.Pretpostavljena duljina vodoopskrbne mreže iznosi oko 34 km, a priključenost na javnu vodoopskrbnu mrežu iznosi 95 %.

Za vodoopskrbu zone opskrbe Đulovac koristi se podzemna voda koja je kaptirana u naselju Puklica (kaptaža Puklica), u kojoj postoji vodozahvatni bazen zapremnine cca 10 m³ iz kojeg se voda crpkama tlači u filtracijsku stanicu udaljenu od kaptaže 5 m, izdašnost kaptirane vode je 4-7 l/s. Filtracijska stanica je opremljena mjeračem protoka i mjeračem mutnoće, te se ovisno o stupnju zamućenosti vode automatski vrši proces bistrenja/koagulacije/flokulacije, nakon čega voda prolazi kroz filtere s ispunom od zeolitnog pijeska. Nakon filtracije se vrši dezinfekcija prerađene vode natrijevim hipokloritom, te se izlazna mutnoća i ostatak SRK mjere procesnim mjeračima spojenim na NUS. Nakon dezinfekcije voda se distribuira djelomično u mrežu prema potrošačima, a djelomično u vodospremu Puklica. Pretpostavljena duljina vodoopskrbne mreže iznosi oko 15 km, a priključenost na javnu vodoopskrbnu mrežu iznosi 98 %.

Zona opskrbe Garešnica napaja se iz vodocrpilišta „Garešnica“ maksimalnog kapaciteta 15 l/s, koji proizlazi iz četiri crpljena zdenca. Sirova podzemna voda vodocrpilišta Garešnica se prerađuje primjenom dvostupanjske (biološke) filtracije. Sirova voda se iz zdenaca doprema u primarni aerator gdje se voda i zrak intenzivno miješaju, te dolazi do zasićenja vode kisikom iz zraka što omogućuje oksidaciju otopljenog željeza i početak oksidacije amonijaka te proces nitrifikacije na pješčanom filteru. Voda nakon primarne filtracije odlazi na drugi aerator te u drugi pješčani filter gdje se vrši konačna oksidacija amonijaka i završna deferizacija i filtracija. Prerađena voda odlazi u rezervoar koji se sastoji od dva dijela, svaki volumena 200 m3. Za dezinfekciju vode se koristi klor dioksid koji se dovodi u tlačni cjevovod pitke vode jer se isti otapa u vodi te se mora dozirati pod određenim tlakom. Nakon dezinfekcije, pitka voda se distribuira do krajnjih potrošača putem vodoopskrbnog sustava i vodotornjeva „Brestovac“ zapremine 500 m3 i „Gajine“ zapremine 200 m3. Ukupna duljina vodoopskrbne mreže iznosi šezdesetak km.

Zona opskrbe Grđevac napaja se iz vodocrpilišta Grđevica na kojem su tri aktivna zdenca  GZ-1A/20 (10 l/s), GZ-2A/14 (61 l/s) i  GZ-3 (10 l/s). Sirova voda se prerađuje putem uređaja za preradu vode te se iz vode se uklanja željezo, mangan i amonijak. Tehnološki postupak pročišćavanja sirove vode sastoji se od aeriranja, biofiltracije i dezinfekcije natrijevim kloridom (tabletirana sol). Vodocrpilište ima jednu vodospremu od 250 m3, koja je izvedena od armiranog betona te crpni blok kapaciteta 54 l/s koji puni javnu vodovodnu mrežu, dužine 86.630 m.

Zona opskrbe Grubišno Polje opskrbljuje se iz vodocrpilišta Grubišno Polje na kojem se nalaze četiri aktivna zdenca (GPB 3, GPB 4, GPB 5, GPZ-1/12) te je ukupnog kapaciteta je qmax =25 l/s, odnosno Qmax = 420.000 m³/god. Voda se prije distribucije dezinficira klor dioksidom. Nakon dezinfekcije, pitka voda se distribuira do krajnjih potrošača putem vodoopskrbnog sustava i vodotornja Grubišno Polje zapremine 200 m3.

Zona opskrbe Mali i Veliki Zdenci opskrbljuje se iz vodocrpilišta Veliki i Mali Zdenci na kojem se nalaze četiri aktivna zdenca (ZVZ-1/15, ZB-3, ZB-2, ZB-1) te je ukupnog kapaciteta je qmax =22 l/s, odnosno Qmax = 160.000 m³/god. Voda se prije distribucije dezinficira natrijevim hipokloritom. Nakon dezinfekcije, pitka voda se distribuira do krajnjih potrošača putem vodoopskrbnog sustava i vodotornja Mali Zdenci zapremine 500 m3.

Ukupna duljina glavnih dovodnih cjevovoda i distributivne vodoopskrbne mreže u obuhvatu vodoopskrbnog sustava Grubišno Polje – Zdenci iznosi 87.2 km, sa najvećom zastupljenošću PEHD cijevi.

Vodocrpilište Delovi-video

Vodne usluge d.o.o. Bjelovar su isporučitelj vode namjenjene za ljudsku potrošnju na području uslužnog područja 4, sukladno Uredbi o uslužnim područjima (NN 70/23). Uslužno područje Vodnih usluga d.o.o. podijeljeno je na više zona opskrbe.

ZONA OPSKRBE BJELOVAR A obuhvaća područje Grada Bjelovara koje uključuje Grad Bjelovar te naselja Breza, Brezovac, Ciglena, Galovac, Gornji Tomaš, Gudovac, Klokočevac, Kokinac, Kupinovac, Letičani, Mala Ciglena, Malo Korenovo, Novi Pavljani, Novoseljani, Obrovnica, Patkovac, Plavnice Gornje, Plavnice Stare, Prespa, Prgomelje, Prokljuvani, Puričani, Rajić, Stančići, Stari Pavljani, Tomaš -dio naselja, Trojstveni Markovac-dio naselja, Veliko Korenovo, Zvijerci i Ždralovi; naselja Općine Rovišće (Rovišće, Domankuš, Gornje Rovišće, Kakinac, Kovačevac, Kraljevac, Lipovčani, Podgorci, Predavac, Prekobrdo, Žabjak, Tuk); naselja Općine Štefanje (Donja Šušnjara, Gornja Šušnjara, Laminac, Narta, Staro Štefanje, Štefanje Brijeg, Daskatica, Štefanje); naselja Općine Ivanska (Babinac, Donja Petrička , Gornja Petrička, Samarica, Srijedska, Stara Plošćica, Križic, Paljevine, Utiskani, Ivanska); naselja Općine Berek (Berek, Gornja Garešnica, Krivaja, Novo Selo Garešničko, Oštri zid, Podgarić, Potok, Ruškovac, Šimljanica), naselja Općine Velika Trnovitica (Mala Mlinska, Mala Trnovitica, Nova Ploščica, Velika Trnovitica) i naselja na području Grada Garešnice (Veliki Pašijan (dio naselja) i Trnovitički Popovac). 

ZONA OPSKRBE BJELOVAR B obuhvaća naselja Općine Šandrovac (Šandrovac, Jasenik, Pupelica, Lasovac, Kašljevac, Ravneš), naselje Općine Veliko Trojstvo  (Veliko Trojstvo, Malo Trojstvo, Paulovac, Martinac, Grginac, Maglenča i Ćurlovac, Višnjevac, Vrbica, Dominkovica), naselja Općine Severin (Orovac, Severin), naselja Općine Nova Rača (Bulinac, Stara Rača, Nova Rača i Drljanovac, Trojstveni Markovac-dio naselja, Ciglena – dio naselja, Mala Ciglena, Tomaš-dio naselja, Gornji Tomaš, Patkovac, Nova Diklenica  i Rakitnica.    

ZONA OPSKRBE DARUVAR obuhvaća područje Grada Daruvara s naseljima Daruvarski Vinogradi, Vrbovac, Markovac, Doljani, Donji i Gornji Daruvar, Ljudevit Selo, Lipovac Majur, naselja Općine Sirač (Sirač, Donji Borki, Bijela, Pakrani i Miljanovac), naselja Općine Končanica te naselja Dežanovac i Ivanovo Polje. ZO Daruvar upravlja JIVU Vodne usluge d.o.o., Podružnica Daruvar.

ZONA OPSKRBE BASTAJI obuhvaća područje Općine Đulovac odnosno naselja Borova Kosa, Donja Vrijeska, Koreničani, Mali Bastaji, Maslenjača, Mala Maslenjača, Potočani, Škodinovac i Veliki Bastaji. ZO Bastaji upravlja JIVU Vodne usluge d.o.o., Podružnica Daruvar.

ZONA OPSKRBE ĐULOVAC obuhvaća područje dijela Općine Đulovac odnosno naselja Puklica, Đulovac, Katinac i Potočani. ZO Đulovac upravlja JIVU Vodne usluge d.o.o., Podružnica Daruvar.

ZONA OPSKRBE GAREŠNICA obuhvaća područje Grada Garešnice i naselja Kapelica, Ciglenica, Kaniška Iva, Garešnički Brestovac, Zdenčec, Palešnik, Hercegovac i Velika Trnava. ZO Garešnica upravlja JIVU Vodne usluge d.o.o., Podružnica Garešnica.

ZO VELIKI GRĐEVAC obuhvaća naselja Veliki Grđevac, Gornja Kovačica, Donja Kovačica, Mala Pisanica, Pavlovac, Zrinska, Dražica, Velika Pisanica, Nova Pisanica, Babinac i Čađavac. ZO Veliki Grđevac upravlja JIVU Vodne usluge d.o.o., Poslovnica Veliki Grđevac.

ZONA OPSKRBE GRUBIŠNO POLJE obuhvaća područje Grada Grubišno Polje koje uključuje Grad Grubišno Polje i naselja Dapčevački Brđani, Dijakovac, Donja Rašenica, Gornja Rašenica, Grbavac, Ivanovo Selo, Lončarica, Mala Barna, Mala Dapčevica, Mala Jasenovača, Mala Peratovica, Munije, Poljani, Rastovac, Treglava, Turčević Polje, Velika Barna, Velika Dapčevica, Velika Jasenovača i Velika Peratovica. ZO Grubišno Polje upravlja JIVU Vodne usluge d.o.o., Podružnica Grubišno Polje.

ZONA OPSKRBE MALI I VELIKI ZDENCI obuhvaća područje Mali Zdenci, Veliki Zdenci i Orlovac Zdenački. ZO Mali i Veliki Zdenci upravlja JIVU Vodne usluge d.o.o., Podružnica Grubišno Polje.

Tijekom 2024. godine započela je realizacija projekta “Izgradnja i rekonstrukcija sustava javne vodoopskrbe i odvodnje na području grada Bjelovara”  koji se financira iz mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu  Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), a u sklopu kojeg je predviđena i rekonstrukcija/izgradnja glavnog, dovodnog, vodoopskrbnog cjevovoda Delovi-Bjelovar dužine 19.6 km. Cjevovod povezuje vodocrpilište Delovi smješteno u mjestu Delovi kraj Novigrada Podravskog sa preradom vode u Javorovcu te vodospremama Rudnik i Kupinovac a uključuje i dionicu u Ulicama Zvijerci i  A. Hebranga dužine 1,9 km. Radovi na izgradnji su u tijeku.  Osim zamjene glavnog, dovodnog, vodoopskrbog  cjevovoda u sklopu provedbe projekta predviđena je rekonstrukcija 2,07 km sustava javne vodoopskrbe u Ulicama Bilogorskoj, Blajburških žrtava, Podravskoj, Jezerskoj, Hlebinskoj i patera S. Banića. Rekonstrukcija navedenih distributivnih cjevovoda i postojećih priključaka je u završnoj fazi. 

Vodoopskrbni sustav-video