KONTROLA RADA UREĐAJA:
Na lokaciji uređaja nalazi se interno ovlašteni kontrolno – analitički laboratorij u kojem se svakodnevno pomoću mjernih instrumenata i kemijskih analiza kontrolira rad uređaja.

Kontrola se obavlja na ulazu, nakon I. stupnja pročišćavanja i na izlazu uređaja na slijedeće parametre: protok vode na izlazu uređaja, temperatura vode, pH, otopljeni kisik, KPK, BPK5, suspendirana tvar, amonijak, nitrate, nitrite, ukupni dušik, fosfate i ukupni fosfor.

Svakodnevno se uzimaju uzorci mulja u četiri aeracijska bazena i povrat mulja iza I. i II. stupnja biološkog pročišćavanja. Određuje se : pH, dinamika taloženja (nakon 30 min.), suhi ostatak i volumni indeks mulja.

EDUKACIJA:

Što se ne smije bacati u kanalizaciju?
1. Smeće ( krpe, higijenski ulošci, životinjski ostaci, igračke, mobiteli i sl.)
2. Dlake i perje
3. Krv, meso i iznutrice, ulja i masti
4. Kamenje, vapneni ostaci i ostaci građevinskih materijala
5. Pepeo i troska
6. Srugotine metala, drva i plastike
7. Staklo
8. Ostaci kemikalija i boja



INVESTICIJE NA UREĐAJU:
Većina opreme na uređaju stara je koliko i sam uređaji i odraz je tehničkih i tehnoloških rješenja 70-tih godina prošlog stoljeća.
Kako bi osigurali kontinuiran i dobar rad uređaja nabavili smo i ugradili u 2006. godini finu rešetku (tzv.step screen) proizvođača Huber, Njemačka, pužnu pumpu od prokroma na ulazu uređaja proizvođača Landindustrie Sneek BV, Nizozemska i u 2011. godini još jedna pužna pumpa proizvođača Tehnomehanika, Rijeka.


PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA:
1. Tijekom 2007. godine obavljeno je mjerenje kakvoće zraka na lokaciji uređaja u Velikom Korenovu od strane ovlaštenog laboratorija.Mjerenje je provedeno sukladno Pravilniku o praćenju kakvoće zraka (NN, broj 155/05). Provedena mjerenja su obuhvatila mjerenje koncentracije slijedećih parametara: SO2, H2S, NO, NO2, O3, benzena, toluena, etilbenzena, m-ksilena, o,p-ksilena, lebdeće čestice, CH4 i ostale ugljikovodike, merkaptane, grupu amina i ukupne masne kiseline te mikrobiološku analizu zraka. Izmjerene koncentracije svih navedenih parametara u zraku nisu prekoračile MDK vrijednosti propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN, broj:133/05) iz čega proizlazi da djelatnost uređaja ne utječe na kvalitetu zraka najbližeg naselja Velikog Korenova.

2. U 2007.godini obavljeno je i mjerenje buke okoliša također od strane ovlaštenog laboratorija. Mjerenjem je utvrđeno da je razina buke nastale radom uređaja znatno niže vrijednosti od vrijednosti propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN, broj: 145/04) te da rad uređaja bukom ne utječe na okolinu tj. najbliže naselje. Znatno veći utjecaj buke neprekidnog prometa (osobito danju) na županijskoj cesti Čazma-Bjelovar koja prolazi naseljem u odnosu na buku nastalu radom samog uređaja.

U razdoblju prilagodbe s odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda («NN,broj:87/10) (do 2015.godine),  vodopravnom dozvolom dopuštene su nešto veće vrijednosti za KPK, BPK5 i suspendiranu tvar nego što je određeno Pravilnikom, a granične vrijednosti za dušik i fosfor nisu ni određene.
Granične vrijednosti za gore navedene parametre ne mogu se postići bez dogradnje uređaja tj. uspostave trećeg stupnja pročišćavanja.

KOLIČINA PROČIŠĆENE VODE
 

Nove cijene usluge pročišćavanja otpadnih voda primjenjuju se od 01.08.2011.godine i to:

Za kućanstva, osnovne škole, dječje vrtiće, zdravstvene ustanove, športske objekte, pravne osobe, gospodarske subjekte, ustanove i obrtnike

Za socijalno ugrožene građane (primatelji socijalne pomoći) za ukupan trošak vode kućanstva

Crpna stanica:
Otpadna voda iz kućanstava i industrijska otpadna voda koja kolektorima dolazi do uređaja najprije prolazi preko grube rešetke gdje se zadržavaju veliki komadi smeća, a zatim se pomoću crpne stanice odvodi na finu rešetku gdje se zadržavaju manji komadi smeća.
 

Aerirani pjeskolov-mastolov:
Nakon prolaska kroz finu rešetku otpadna voda dolazi u aerirani pjeskolov – mastolov u kojem se odvajaju pijesak i mast u posebne spremnike.
 

Izlaz iz pjeskolova:
Kanalom iz pjeskolova – mastolova otpadna voda odlazi u I. stupanj biološkog pročišćavanja koji se sastoji od dva aeracijska bazena volumena 312m³ i dvije taložnice po 634m³.
 

Prvi stupanj biološkog pročišćivanja:
Aeracija u bazenima je dubinska Messnerovim pločastim aeratorima. U bazenima se nalaze bakterije i gljivice koje se hrane organskom tvari iz otpadne vode i na taj način smanjuju koncentracije otpadnih tvari u vodi.
Bakterije se razmnožavaju veoma brzo (76 puta na dan) pa na taj način uklanjaju udarna opterećenja iz vode. Višak mulja koji nastaje kao posljedica biološkog pročišćavanja transportira se u muljne lagune.

Drugi stupanj biološkog pročišćivanja:
Iz bioloških bazena II. stupnja voda s mikroorganizmima (aktivnim muljem) odlazi u dvije taložnice po 1200m3 gdje se bistri.Dio aktivnog mulja vraća se u biološke bazene, a višak mulja transportira se zemljane lagune.
 

Taložnice drugog stupnja:
Iz bioloških bazena II. stupnja voda s mikroorganizmima (aktivnim muljem) odlazi u dvije taložnice po 1200m³ gdje se bistri.Dio aktivnog mulja vraća se u biološke bazene, a višak mulja transportira se zemljane lagune.

Izlazna građevina u Bjelovarsku:

Izbistrena i pročišćena voda iz taložnica se ispušta u prirodni prijemnik potok Bjelovarsku.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda pušten je u pogon 1986. godine. Osnova uređaja za pročišćavanje otpadnih voda postavljena je u idejnom, a potom i glavnom projektu «Uređaj za pročišćavanje – Bjelovar», Hidroinžinjeringa iz Ljubljane, 1979. godine. Ovim projektom je predviđena izgradnja uređaja koji bi u svojoj konačnici koristio dvostupanjsku tehnologiju biološkog pročišćavanja otpadnih voda s anerobnom stabilizacijom mulja Temeljem projektne dokumentacije u razdoblju od 1980 – 1986. godine izgrađena je I. faza uređaja u sklopu koje je izgrađen mehanički dio i I. biološki stupanj.

Tada su izgrađeni slijedeći objekti: retencija, crpilište za sirovu vodu s finim rešetkama i kompresorskom stanicom, dvolinijski aerirani pjeskolov – mastolov, 2 primarna taložnika, I. biološki stupanj s 2 aeracijska spremnika i 2 taložnice i zemljane lagune za aerobnu i anaerobnu stabilizaciju viška mulja.

Rekonstrukcija uređaja:

Kako je u radu uređaja od 1986 – 1993. godine kontinuirano dolazilo do problema, odnosno do truljenja (anaerobni procesi) u primarnoj taložnici, te kako su efekti pročišćavanja bili ispod očekivanih i projektom predviđenih, prišlo se rekonstrukciji uređaja koja je nakon pilot ispitivanja izvedena tijekom 1996. godine. Rekonstrukcijom uređaja dva postojeća bazena primarne taložnice pretvorena su u dva biološka bazena u koja je ugrađen sistem dubinske aeracije s finim mjehurićima i dvije taložnice čime je uređaj pretvoren u dvostupanjski biološki uređaj koji kao takav radi do danas.